Prikriveni istražitelj 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 11 | Nivo: Fakultet za bezbjednost i zaštitu, Banja Luka

REPUBLIKA SRPSKA-BiH
UNIVERZITET SINERGIJA BIJELJINA
FAKULTET ZA BEZBJEDNOST I ZAŠTITU
BANJA LUKA
SEMINARSKI RAD
Predmet: KRIMINALISTIKA
Tema: PRIKRIVENI ISTRAŽITELJ
Banja Luka, oktobar 2011.
Sadržaj
Uvod 3
1 Prikriveni istražitelj 4
1.1 Pojam i onsovne karakteristike 4
1.2 Djelovanje prikrivenog istražitelja u slučajevima narkokriminala 6
1.3 Kriminalistički aspekti angažovanja prikrivenog istražitelja 8
Zaključak 11
Literatura 12
Uvod
Da bi policija imala jasnu predstavu šta se dešava na prostoru koji ona štiti, posebno vezano za ilegalni promet drogama mora bit u dodiru sa osobama povezanim sa kriminalnim miljeom i aktivnostima vezanim za krivična djela iz kataloga inkriminacija KZRS koja zahtjevaju upotrebu prikrivenog djelovanja i analitičkog rada policije. Prikriveno djelovanje se uz ostalo realizuje putem informatora, prikrivenog istražitelja i simulirane kupovine kao posebnih istražnih radnji. Provođenje navedenih radnji ima svoje posebne šeme sa metodološkog aspekta. Većina tih aktivnosti sastoji se u tome da prikriveni istražitelj održava periodične sastanke sa ciljanim „kontakt” osobama, izgrađuje i unapređuje međusobnu komunikaciju, sve do kupovine ili prodaje droge kada to objektivna situacija nalaže. Duboko prikrivene operacije zahtijevaju djelovanje na duži period, posebnu obuku, permanentnu podršku od strane agencije za koju radi, izmjenu identiteta, konspirativnost i lažnu legendu. Pored prikrivenog istražitelja zavisno o organizaciji određene policije uključen je i obavještajni ili taktički oficir i prateća logistička podrška. Oni nadziru i osiguravaju prikrivenog istražitelja kao i njegove aktivnosti. Sve navedeno zahtjeva sudjelovanje kompetentnih ovlaštenih istražnih službenika, jer nema mjesta improvizacijama.
Prikriveno policijsko djelovanje nužan je oblik operativne djelatnosti koji uključuje povredu privatnosti i povjerenja lica, može ugrožavati treće učesnike ili otvarati mogućnost za zloupotrebu pravosuđa, korupciju ili čak kriminalizaciju policijskog djelovanja. Još u 17. vijeku u Parizu policijski aparat je koristio prikriveno policijsko djelovanje radi otkrivanja opasnosti po vladajuću klasu i vlastodršce od strane političke opozicije. Smatra se da od tada policija mora biti organ akcije, uvijek spreman, moćna i nepotrošiva institucija države.
Prikriveni istražitelj
Prikriveno djelovanje se mjenja sa novim prijetnjama društveno opasnim oblicima kriminaliteta (nova krivična djela), novim vrstama korisnika informacija koje se pribavljaju prikrivenim djelovanjem. Prikriveno djelovanje u pozadini ima podršku kompleksne policijske organizacije, savremene tehnologije i planiranih lišenja slobode kao i brojnim drugim radnjama. Glavni razlog koji opravdava upotrebu prikrivenih operacija je pritisak javnosti i organa vlasti u najširem smislu riječi da se riješe složeni problemi vezani za kriminal, posebno organizovani. Problemi prikrivenog djelovanja vezani su uz adekvatan izbor prikrivenog istražitelja (agenta), informatora svih profila, taktiku i prirodu operacija i pozitivnu pravnu regulativu. Sama priroda prikrivenog djelovanja, kako je navedeno, polazi od potrebe države da razriješi sumnju u pogledu kršenja zakona bez vidljivih vanjskih manifestacija (prikriveno djelovanje). Moralne konsekvence ovakvog postupanja mogu izazvati nepovjerenje i moralnu krizu u društvu i pretvara ih u krizu pravosuđa jer i samo koristi prikriveno i obmanjujuće djelovanje, koje u odredbama ZKP-a brani. Sve je ovo praćeno širim socijalnim promjenama, promjenama u funkcionisanju države, promjenama u odnosu moći države i prava pojedinca. Kada su se metode prikrivenog djelovanja iz sfere političke policije i klasičnog kontraobavještajnog i obavještajnog djelovanja uključile u zonu tzv. klasičnih krivičnih istraga, problemi pravnog regulisanja nisu bili toliko problematični dok se na udaru nisu našli viši socijalni slojevi i politička elita koje su sebi mogle da obezbijede kvalitetnu pravnu pomoć. Uvažavajući sličnosti između prikrivenog djelovanja obavještajno sigurnosnih službi i kriminalističkih policija treba naglasiti da postoje i velike razlike u pravnom regulisanju i upotrebi informacija prikupljenih od strane ovih agencija. FBI je već 30-tih godina 20. vijeka stao na stajalište da niti jedan vladin službenik ne smije imati dodira sa kriminalnim aktivnostima, niti dogovorom, niti podrškom kriminalnim aktivnostima. Kasnije dolazi do pojave striktnih internih pravila o prikrivenom djelovaju, o odjevanju, šišanju, a sam FBI se do Reganovog doba što se tiče prikrivenog djelovanja vezanog za droge držao podalje od svega kao i od DEA. Od 1985. godine djeluje 8 prikrivenih agenata na predmetima vezanim uz zloupotrebu droga, a zatim se djelokrug proširuje i na oblast djelovanja organiziranog kriminala i korupcije.

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]